Često ste bili u situaciji kada ste se pitali kako netko može nešto brzo naučiti bez problema dok drugome treba mnogo više vremena za isto gradivo, a rezultat na kraju nije toliko uspješan?
Kako netko može samo učiti čitajući iz knjige, a drugi pišu po papirićima i sve podcrtavaju? Netko može učiti
samo u tišini, a vama se na primjer mora čuti glazba u pozadini?
Zato što ne uče svi na isti način. Ono što odgovara vama ne odgovara nekom drugome. I to je sasvim
normalno. Tijekom vremena svatko razvije svoje navike i tehnike učenja jer se razumijevanje i načni obrade
naučenog razlikuju od osobe do osobe.
KAKO UČITI - LAKO UČITI
Mjesto za učenje:
1. Važno je da učiš uvijek na istom mjestu. Čim sjedneš na uobičajeno mjesto za učenje «program za učenje» se automatski uključuje.
2. Prostorija u kojoj učiš treba biti mirna i dovoljno osvijetljena. Isključi TV. Možeš slušati glazbu, ako ti godi dok učiš.
3. Uči sjedeći za stolom na stolici od tvrđeg materijala Krevet ili fotelja su mjesta za odmor, drijemanje, maštu... Na stolici mišići tijela su aktivniji, mozak se budi i spreman je za rad.
4. Na stolu drži samo knjige, bilježnice i pribor iz predmeta koji učiš. Igračke i druge stvari «stanuju» na drugim mjestima.
Vrijeme za učenje:
1. Planiraj kad ćeš i što učiti. Organiziraj svoj dan tako da se zna kad je vrijeme za učenje, a kad za igru i odmaranje.
2. Najbolje je učiti svaki dan u isto vrijeme, jer tako navikavaš svoj mozak da u određeno vrijeme bude brzo spreman za učenje - da uključi "program" za učenje.
3. Najpovoljnije vrijeme za učenje je ujutro od 9 do 11 sati, a popodne od 16 do 18 sati.
4. Neka prođe najmanje 1 sat između objeda i učenja.
Način učenja:
1. Najprije cijelu lekciju pročitaj naglas.
2. Zatim je podijeliti u manje dijelove /odjeljke/
3. Prvi dio pročitaj, ako želiš nešto podcrtaj i na kraju sebi naglas prepričaj. Dok
prepričavaš možeš se pomoći onim što si podcrtao.
4. Zatim pročitaj slijedeći dio lekcije, pa ponovi i tako do kraja.
5. Dobro bi bilo još jednom pročitati svu lekciju i prepričati je cijelu. Već
primjećuješ da je ponavljanje i prepričavanje lekcije najvažniji dio učenja.
6. Na kraju odgovori na pitanja iz udžbenika.
Gradivo možeš ponavljati šećući po sobi. Možeš zamisliti da odgovaraš pred nastavnikom. Dok stojiš ili hodaš tvoje tijelo i mozak su aktivniji pa bolje pamtiš. U početku ti se može činiti da ti treba puno vremena za ovakvo učenje. Ubrzo ćeš uvidjeti da ovako naučeno gradivo razumiješ i jako dugo pamtiš.
Što još pomaže u učenju:
1. Najprije dok si odmoran i svjež uči najteži predmet. Kada naučiš, prijeđi na lakši. Između napravi malu pauzu od 5 minuta. Ustani i «protegnuti noge».
2. Između sličnih predmeta uči nešto sasvim različito ili napravi veću pauzu.
3. Ako imaš test nemoj učiti sve u zadnji tren pred ispit, jer će se sve pomiješati. Preporučljivo je prespavati između učenja i testa.
4. Nakon učenja nemoj gledati TV ili igrati kompjutor bar 1 sat vremena. Novi sadržaji će izbrisati iz pamćenja dio tek naučenog gradiva.
5. Da bi naučeno gradivo ostalo dobro zapamćeno daj mu vremena da se slegne. Zato nakon učenja izađi vani i igraj neku aktivnu igru, npr. vožnja bicikla, rolanje, igre s loptom. Na taj način će se tvoje tijelo razgibati, a mozak odmoriti.
Izvor: Priručnik za školski preventivni program
.TAJNE USPJEŠNOGA PISANJA
Sportaši treniraju prije natjecanja, glazbenici vježbaju prije koncerta, glumci imaju probe prije predstave – i za dobru priču potrebna je vježba pisanja.
Što više pišete, to će se više razvijati vaš osobit stil pisanja. S vremenom ćete primijetiti da se način pisanja mijenja, da postaje sve bolji. U nastavku pročitajte nekoliko korisnih savjeta za uspješno pisanje, kako sastavaka, školskih zadaća i lektire na satu hrvatskoga jezika, tako i literarnih djela u sklopu izvannastavnih aktivnosti.
Uvod, središnji dio (glavni dio), završetak
Izvrstan sastavak odlikuje se smisleno posloženom strukturom koju tijekom pisanja treba slijediti. Uvod, središnji dio i završetak tri su dijela koja čine svaki sastavak. Poredak tih dijelova ne znači da ćete napisati savršen sastavak, no ne smijete ih zanemariti, neovisno o tome o čemu pišete. Bez uvoda, središnjega dijela i završetka sastavak bi bio nepotpun.
Jezična pravila, rečenica
Da bi nastao dobar sastavak, korisno je posvetiti veću pozornost jeziku i jezičnom izražavanju. Ako želite biti vješti u pisanju sastavaka, bavite se istraživanjem jezičnih zakonitosti što više možete. U sastavku nećete pogriješiti ako se poslužite različitim vrstama rečenice, npr. umjesto nabrajanja rečenica složenih na isti način: „Ana je govorila vrlo malo. Ana je otišla kući. Ana je skuhala špagete…“ poslužite se rečenicama koje će biti zanimljivije i različito oblikovane. U tekstu se možete poslužiti i zamjenicama koje upotrijebite umjesto imena ili imenica. Imena možete zamjenjivati i drugim imenicama (Ana – djevojčica, gospođica, sestra).
Vezničke riječi – mala tajna velikih majstora pisanja
Vezničke riječi kao što su: kada, i, zatim, potom, kasnije, nakon toga, onda – također su važne u pisanju sastavaka. U pisanju nemojte uvijek upotrebljavati samo jedan veznik. Ako se u sastavku ponavlja jedan te isti veznik (npr. i onda, zatim), sastavak će zvučati dosadno i uspavljujuće. U rečenicama zato upotrebljavajte različite vezničke riječi.
Stilska izražajna sredstva
I stilska izražajna sredstva (preneseno značenje, personifikacija itd.) također će obogatiti svaki sastavak, učiniti ga življim, napetijim i kreativnijim. Na satovima književnih interpretacija stoga dobro naučite razlikovati izražajna sredstva kako biste ih upotrijebili u svom pisanju. Na početku će vam se činiti teškim uskladiti temu, dijelove sastavka i pronaći prikladna izražajna sredstva, no s vremenom ćete primijetiti da je svaka vježba bila korisna, da ste mnogo toga naučili i znatno poboljšali svoj način pisanja.
Sastavci s osjećajem – najbolji sastavci
Tko treba napisati sastavak, obično već ima zadanu temu. Naravno, ponekad je bolje kad temu možemo sami birati, ali i u zadanim temama možemo pronaći svoj prostor za slobodnu jezičnu igru i kreativno oblikovanje. Uvijek je važno znati koji se dio zadane teme želi istaknuti. Da biste to otkrili, potrebno je uključiti vlastite stvaralačke sposobnosti. Naravno, to ne znači da ćete „skrenuti“ s puta zadanog temom, odnosno da ćete promašiti temu.
Primjerice, ako je zadano napisati sastavak o životu miševa, tada ne možete pisati o slonovima, iako znate onaj vic o slonu koju se boji miševa. Naime, kad čitatelj pročita naslov, očekuje da će se u tekstu govoriti o onome što je najavljeno naslovom.
Tko dobro poznaje predmet odnosno zadanu temu o kojoj treba pisati, lakše će se usredotočiti jer mu je područje poznato te u sastavak može unijeti i osobna iskustva.
To je nekoliko najvažnijih preporuka za pisanje, a pritom nije važno je li riječ o stručnom članku (npr. iz povijesti ili prirode), literarnom sastavku ili stvaralačkom radu. Upravo u stvaralačkom pisanju, kada pišete o temama koje vas zanimaju, vlastita iskustva i doživljaji dolaze u prvi plan.
Razmislite i posložite misli
Sastavak treba dobro „upakirati“. To znači, poigrajte se jezikom i poslužite što različitim izričajima. Dobar sastavak ne odlikuje se samo time da ste dobro odabrali (pogodili) temu i objasnili je, nego i time da ste svoje misli i doživljaje slikovito prikazali. Na taj način i čitatelj će bolje moći zamišljati ono što čita, privući ćete ga na čitanje, potaknuti da pročita do kraja i da sa zanimanjem prati vaša buduća djela.
Svakako je korisno nekoliko sati ili čak dan-dva promišljati o temi sastavka te ga pisati i dorađivati. Neki će pisci reći da osluškuju svoj unutarnji glas, pamte što su sanjali, razmišljaju o ljudima koje susreću, o razgovorima s njima… i sve te poticaje nastoje iskoristiti tijekom pisanja. Neki kažu i da je korisno razgovarati o temi kojom se bave sa što više ljudi.
No, ako imate vrlo malo vremena za pisanje, recimo za pisanje školske zadaće, tada barem poslušajte sami sebe, razmislite i posložite misli, imajte na umu koliko teksta treba napisati, kao i to da tekst mora imati glavu i rep. Temu nastojte zahvatiti onoliko koliko je potrebno da biste iznijeli najosnovnije, a rečenice obogatite izražajnim sredstvima, svojim osjećajima i doživljajima.
Uređivanje sastavka – što treba provjeriti
Puno čitaj!
Uzmi svoju omiljenu knjigu i počni je čitati. No ,budi svjestan čitanja. Svaku stranicu pomno pregledaj. Riječi, rečenice ili čitavi odlomci i dijalozi koji ti se jako svide zaslužuju da ih prepišeš u posebnu bilježnicu ili spremiš prepisane na svoje računalo.
Naravno, ne moraš čitati cijelu knjigu ako te ne zanimaju svi dijelovi. Iz nje odaberi otprilike 20 stranica koje želiš pročitati. Iz dijela izdvoji riječi, rečenice ili odlomke te ih prepiši u svoju bilježnicu „čarobnih izričaja“ – neke od njih sigurno ćeš upotrijebiti u jednom od budućih sastavaka.
Zašto je dobro zapisivati lijepe izričaje iz djela koja nam se sviđaju? Naravno, zato što na taj način učimo prepoznavati lijepo u stilu drugih pisaca – svjesno ili nesvjesno možda ćemo njihove dobre navike primijeniti u svom pisanju.
Tko je to?
Pokušaj opisati neku osobu. Dok opisuješ, bolje je da ta osoba nije nazočna tako da je opisuješ samo prema svom prisjećanju.
Kako osoba izgleda? Kakve joj je boje kosa? Kakve su njezine oči? Je li visoka ili niska? Kako izgleda? Kako se kreće? Koje osobine ima? Čime se bavi u slobodno vrijeme?
Sve čega se sjetiš o toj osobi zapiši na papir. U razredu se možete igrati pogađanja osobe; naravno, u svom opisu ne smiješ napisati koga opisuješ, a opisanu osobu trebaju poznavati svi u razredu.
5 savjeta za lakše i brže učenje engleskog jezika
1. Redovito pišite domaću zadaću
Koliko god zvuči dosadno, redovito pisanje domaće zadaće jedan je od zapravo najlakših i najučinkovitijih načina da postupno, ali sigurno napredujete u svom znanju engleskog.
Čuli ste za izreku practice makes perfect? Upravo je o tome riječ – domaći vas rad potiče da svakodnevno vježbate, u prosjeku 10-15 minuta dnevno, a više vam ni ne treba dok god je redovito. Tako ćete ujedno odmah vidjeti što vam ide, a što ne i znat ćete na vrijeme potražiti pomoć nastavnika, roditelja, rodbine ili prijatelja.
2. Gledajte filmove s engleskim titlovima
Gledanje filmova s engleskim titlovima uključuje istodobno slušanje i čitanje, što će vam pomoći da bolje razumijete i lakše zapamtite izgovor i značenje riječi, a s vremenom će vam se popraviti i izgovor. Ne brinite se, uskoro ćete uvidjeti da se u većini filmova uglavnom ponavljaju iste riječi – naime, iako jezici broje u prosjeku 50.000 riječi, samo ih se nekoliko stotina aktivno koristi. Vaš će se izgovor s vremenom popraviti, a pričat ćete i mnogo tečnije jer ćete se često susretati s najčešće korištenim, dakle najpotrebnijim riječima.
3. Koristite jednojezične online rječnike
Ne znate što znači neka riječ? Pokušajte otkriti značenje koristeći se online jednojezičnim rječnikom. U jednojezičnom su rječniku riječi objašnjene jednostavnim engleskim jezikom. Na internetu je nekoliko dobrih jednojezičnih rječnika, a mi preporučamo rječnik izdavačke kuće Macmillan, dostupan na adresi http://www.macmillandictionary.com/. Utipkajte riječ u tražilicu i dobit ćete značenje na engleskom, primjere rečenica koje sadrže tu riječ, a moći ćete poslušati i kako se riječ izgovara u britanskoj i američkoj varijanti. Ako su vam objašnjenja na engleskom prezahtjevna, iskoristite mogućnost da čujete i ponovite pravilan izgovor.
4. Slušajte glazbu na engleskom jeziku
Ovo je suvišno i reći, zar ne? Ali nemojte stati samo na slušanju i pjevušenju stihova koje razumijete, a mumljanju onih koje ne razumijete. Potražite riječi na internetu, pokušajte shvatiti značenje riječi koju ne razumijete iz konteksta, a ako ne ide, i uz pomoć jednojezičnog rječnika. Koristite dvojezični rječnik samo da biste provjerili svoje pretpostavke. Nemojte se brinuti ako vam ponekad ni rječnik ne pomogne u razumijevanju teksta, ili ako tekst – iako razumijete svaku pojedinu riječ – i dalje nema smisla. Riječi pjesama često nemaju mnogo smisla, a često su i prepune gramatičkih nepravilnosti. No, mogu vam pomoći da obogatite vokabular (rječnik).
5. Čitajte knjige na engleskom jeziku
Knjiga nije nužno roman od 200 ili više stranica. Knjige su i slikovnice, stripovi, zbirke priča, biografije vaših omiljenih bendova i glumaca, scenariji omiljenih filmova. Dobar su izbor za početak čitanja na engleskom jeziku tzv. graded readers. To su skraćena i pojednostavljena izdanja popularnih priča i romana. Na poleđini knjige piše kojem je stupnju znanja knjiga namijenjena.
Evo kratkog vodiča:
· 4. - 6. razred – stupnjevi beginner i elementary,
· 7. - 8. razred – stupanj pre-interemdiate,
· 1. - 2. razred srednje škole – stupnjevi pre-intermediate i intermediate,
· 3. - 4. razred srednje škole – stupnjevi intermediate, upper-intermediate i advanced.
Potražite ih u knjižnicama – školskoj i gradskoj – te u knjižarama koje prodaju stranu literaturu. Na sajmovima knjiga obično ih možete nabaviti po sniženim cijenama, a zatim ih posuđujte među sobom. Možete čak oganizirati malu razrednu ili školsku knjižnicu naslova na engleskom jeziku.
Kako netko može samo učiti čitajući iz knjige, a drugi pišu po papirićima i sve podcrtavaju? Netko može učiti
samo u tišini, a vama se na primjer mora čuti glazba u pozadini?
Zato što ne uče svi na isti način. Ono što odgovara vama ne odgovara nekom drugome. I to je sasvim
normalno. Tijekom vremena svatko razvije svoje navike i tehnike učenja jer se razumijevanje i načni obrade
naučenog razlikuju od osobe do osobe.
KAKO UČITI - LAKO UČITI
Mjesto za učenje:
1. Važno je da učiš uvijek na istom mjestu. Čim sjedneš na uobičajeno mjesto za učenje «program za učenje» se automatski uključuje.
2. Prostorija u kojoj učiš treba biti mirna i dovoljno osvijetljena. Isključi TV. Možeš slušati glazbu, ako ti godi dok učiš.
3. Uči sjedeći za stolom na stolici od tvrđeg materijala Krevet ili fotelja su mjesta za odmor, drijemanje, maštu... Na stolici mišići tijela su aktivniji, mozak se budi i spreman je za rad.
4. Na stolu drži samo knjige, bilježnice i pribor iz predmeta koji učiš. Igračke i druge stvari «stanuju» na drugim mjestima.
Vrijeme za učenje:
1. Planiraj kad ćeš i što učiti. Organiziraj svoj dan tako da se zna kad je vrijeme za učenje, a kad za igru i odmaranje.
2. Najbolje je učiti svaki dan u isto vrijeme, jer tako navikavaš svoj mozak da u određeno vrijeme bude brzo spreman za učenje - da uključi "program" za učenje.
3. Najpovoljnije vrijeme za učenje je ujutro od 9 do 11 sati, a popodne od 16 do 18 sati.
4. Neka prođe najmanje 1 sat između objeda i učenja.
Način učenja:
1. Najprije cijelu lekciju pročitaj naglas.
2. Zatim je podijeliti u manje dijelove /odjeljke/
3. Prvi dio pročitaj, ako želiš nešto podcrtaj i na kraju sebi naglas prepričaj. Dok
prepričavaš možeš se pomoći onim što si podcrtao.
4. Zatim pročitaj slijedeći dio lekcije, pa ponovi i tako do kraja.
5. Dobro bi bilo još jednom pročitati svu lekciju i prepričati je cijelu. Već
primjećuješ da je ponavljanje i prepričavanje lekcije najvažniji dio učenja.
6. Na kraju odgovori na pitanja iz udžbenika.
Gradivo možeš ponavljati šećući po sobi. Možeš zamisliti da odgovaraš pred nastavnikom. Dok stojiš ili hodaš tvoje tijelo i mozak su aktivniji pa bolje pamtiš. U početku ti se može činiti da ti treba puno vremena za ovakvo učenje. Ubrzo ćeš uvidjeti da ovako naučeno gradivo razumiješ i jako dugo pamtiš.
Što još pomaže u učenju:
1. Najprije dok si odmoran i svjež uči najteži predmet. Kada naučiš, prijeđi na lakši. Između napravi malu pauzu od 5 minuta. Ustani i «protegnuti noge».
2. Između sličnih predmeta uči nešto sasvim različito ili napravi veću pauzu.
3. Ako imaš test nemoj učiti sve u zadnji tren pred ispit, jer će se sve pomiješati. Preporučljivo je prespavati između učenja i testa.
4. Nakon učenja nemoj gledati TV ili igrati kompjutor bar 1 sat vremena. Novi sadržaji će izbrisati iz pamćenja dio tek naučenog gradiva.
5. Da bi naučeno gradivo ostalo dobro zapamćeno daj mu vremena da se slegne. Zato nakon učenja izađi vani i igraj neku aktivnu igru, npr. vožnja bicikla, rolanje, igre s loptom. Na taj način će se tvoje tijelo razgibati, a mozak odmoriti.
Izvor: Priručnik za školski preventivni program
.TAJNE USPJEŠNOGA PISANJA
Sportaši treniraju prije natjecanja, glazbenici vježbaju prije koncerta, glumci imaju probe prije predstave – i za dobru priču potrebna je vježba pisanja.
Što više pišete, to će se više razvijati vaš osobit stil pisanja. S vremenom ćete primijetiti da se način pisanja mijenja, da postaje sve bolji. U nastavku pročitajte nekoliko korisnih savjeta za uspješno pisanje, kako sastavaka, školskih zadaća i lektire na satu hrvatskoga jezika, tako i literarnih djela u sklopu izvannastavnih aktivnosti.
Uvod, središnji dio (glavni dio), završetak
Izvrstan sastavak odlikuje se smisleno posloženom strukturom koju tijekom pisanja treba slijediti. Uvod, središnji dio i završetak tri su dijela koja čine svaki sastavak. Poredak tih dijelova ne znači da ćete napisati savršen sastavak, no ne smijete ih zanemariti, neovisno o tome o čemu pišete. Bez uvoda, središnjega dijela i završetka sastavak bi bio nepotpun.
Jezična pravila, rečenica
Da bi nastao dobar sastavak, korisno je posvetiti veću pozornost jeziku i jezičnom izražavanju. Ako želite biti vješti u pisanju sastavaka, bavite se istraživanjem jezičnih zakonitosti što više možete. U sastavku nećete pogriješiti ako se poslužite različitim vrstama rečenice, npr. umjesto nabrajanja rečenica složenih na isti način: „Ana je govorila vrlo malo. Ana je otišla kući. Ana je skuhala špagete…“ poslužite se rečenicama koje će biti zanimljivije i različito oblikovane. U tekstu se možete poslužiti i zamjenicama koje upotrijebite umjesto imena ili imenica. Imena možete zamjenjivati i drugim imenicama (Ana – djevojčica, gospođica, sestra).
Vezničke riječi – mala tajna velikih majstora pisanja
Vezničke riječi kao što su: kada, i, zatim, potom, kasnije, nakon toga, onda – također su važne u pisanju sastavaka. U pisanju nemojte uvijek upotrebljavati samo jedan veznik. Ako se u sastavku ponavlja jedan te isti veznik (npr. i onda, zatim), sastavak će zvučati dosadno i uspavljujuće. U rečenicama zato upotrebljavajte različite vezničke riječi.
Stilska izražajna sredstva
I stilska izražajna sredstva (preneseno značenje, personifikacija itd.) također će obogatiti svaki sastavak, učiniti ga življim, napetijim i kreativnijim. Na satovima književnih interpretacija stoga dobro naučite razlikovati izražajna sredstva kako biste ih upotrijebili u svom pisanju. Na početku će vam se činiti teškim uskladiti temu, dijelove sastavka i pronaći prikladna izražajna sredstva, no s vremenom ćete primijetiti da je svaka vježba bila korisna, da ste mnogo toga naučili i znatno poboljšali svoj način pisanja.
Sastavci s osjećajem – najbolji sastavci
Tko treba napisati sastavak, obično već ima zadanu temu. Naravno, ponekad je bolje kad temu možemo sami birati, ali i u zadanim temama možemo pronaći svoj prostor za slobodnu jezičnu igru i kreativno oblikovanje. Uvijek je važno znati koji se dio zadane teme želi istaknuti. Da biste to otkrili, potrebno je uključiti vlastite stvaralačke sposobnosti. Naravno, to ne znači da ćete „skrenuti“ s puta zadanog temom, odnosno da ćete promašiti temu.
Primjerice, ako je zadano napisati sastavak o životu miševa, tada ne možete pisati o slonovima, iako znate onaj vic o slonu koju se boji miševa. Naime, kad čitatelj pročita naslov, očekuje da će se u tekstu govoriti o onome što je najavljeno naslovom.
Tko dobro poznaje predmet odnosno zadanu temu o kojoj treba pisati, lakše će se usredotočiti jer mu je područje poznato te u sastavak može unijeti i osobna iskustva.
To je nekoliko najvažnijih preporuka za pisanje, a pritom nije važno je li riječ o stručnom članku (npr. iz povijesti ili prirode), literarnom sastavku ili stvaralačkom radu. Upravo u stvaralačkom pisanju, kada pišete o temama koje vas zanimaju, vlastita iskustva i doživljaji dolaze u prvi plan.
Razmislite i posložite misli
Sastavak treba dobro „upakirati“. To znači, poigrajte se jezikom i poslužite što različitim izričajima. Dobar sastavak ne odlikuje se samo time da ste dobro odabrali (pogodili) temu i objasnili je, nego i time da ste svoje misli i doživljaje slikovito prikazali. Na taj način i čitatelj će bolje moći zamišljati ono što čita, privući ćete ga na čitanje, potaknuti da pročita do kraja i da sa zanimanjem prati vaša buduća djela.
Svakako je korisno nekoliko sati ili čak dan-dva promišljati o temi sastavka te ga pisati i dorađivati. Neki će pisci reći da osluškuju svoj unutarnji glas, pamte što su sanjali, razmišljaju o ljudima koje susreću, o razgovorima s njima… i sve te poticaje nastoje iskoristiti tijekom pisanja. Neki kažu i da je korisno razgovarati o temi kojom se bave sa što više ljudi.
No, ako imate vrlo malo vremena za pisanje, recimo za pisanje školske zadaće, tada barem poslušajte sami sebe, razmislite i posložite misli, imajte na umu koliko teksta treba napisati, kao i to da tekst mora imati glavu i rep. Temu nastojte zahvatiti onoliko koliko je potrebno da biste iznijeli najosnovnije, a rečenice obogatite izražajnim sredstvima, svojim osjećajima i doživljajima.
Uređivanje sastavka – što treba provjeriti
- Odgovara li naslov sadržaju sastavka i je li dovoljno zanimljiv?
- Ponovno pročitaj sastavak i razmisli o temi. Kakav dojam želiš stvoriti kod čitatelja?
- Je li potrebno nešto dodati – zanimljive riječi, početak koji potiče radoznalost ili upečatljiviji završetak?
- Je li potrebno nešto izbaciti – dijelove koji nemaju smisla, zbunjujuće riječi, dosadne rečenice, riječi koje se ponavljaju?
- Je li potrebno preraspodijeliti dijelove teksta – promijeniti redoslijed odlomaka, riječi, rečenica kako bi tekst imao više smisla i bio jasniji?
- Jesi li se prije pisanja bavio istraživanjem teme, tražio ideje i pisao bilješke?
- Jesi li koristio primjere koji će čitatelju olakšati razumijevanje?
- Je li tekst jasan i sažet? Drži li se teme?
- Jesu li rečenice gramatički točne? Imaju li smisla?
- Jesu li rečenice pravopisno točno napisane?
- Jesi li upotrijebio interpunkciju na pravilan način?
- Jesi li upotrijebio veliko slovo gdje je potrebno?
- Je li tvoj rukopis uredan i čitak? Ako pišeš na računalu, je li odabran prikladan tip i veličina slova?
- Jesu li odlomci uvučeni?
- Jesu li citati točno prepisani i označeni navodnicima?
- Što misliš, bi li ilustracija ili slika olakšala razumijevanje teksta?
Puno čitaj!
Uzmi svoju omiljenu knjigu i počni je čitati. No ,budi svjestan čitanja. Svaku stranicu pomno pregledaj. Riječi, rečenice ili čitavi odlomci i dijalozi koji ti se jako svide zaslužuju da ih prepišeš u posebnu bilježnicu ili spremiš prepisane na svoje računalo.
Naravno, ne moraš čitati cijelu knjigu ako te ne zanimaju svi dijelovi. Iz nje odaberi otprilike 20 stranica koje želiš pročitati. Iz dijela izdvoji riječi, rečenice ili odlomke te ih prepiši u svoju bilježnicu „čarobnih izričaja“ – neke od njih sigurno ćeš upotrijebiti u jednom od budućih sastavaka.
Zašto je dobro zapisivati lijepe izričaje iz djela koja nam se sviđaju? Naravno, zato što na taj način učimo prepoznavati lijepo u stilu drugih pisaca – svjesno ili nesvjesno možda ćemo njihove dobre navike primijeniti u svom pisanju.
Tko je to?
Pokušaj opisati neku osobu. Dok opisuješ, bolje je da ta osoba nije nazočna tako da je opisuješ samo prema svom prisjećanju.
Kako osoba izgleda? Kakve joj je boje kosa? Kakve su njezine oči? Je li visoka ili niska? Kako izgleda? Kako se kreće? Koje osobine ima? Čime se bavi u slobodno vrijeme?
Sve čega se sjetiš o toj osobi zapiši na papir. U razredu se možete igrati pogađanja osobe; naravno, u svom opisu ne smiješ napisati koga opisuješ, a opisanu osobu trebaju poznavati svi u razredu.
5 savjeta za lakše i brže učenje engleskog jezika
1. Redovito pišite domaću zadaću
Koliko god zvuči dosadno, redovito pisanje domaće zadaće jedan je od zapravo najlakših i najučinkovitijih načina da postupno, ali sigurno napredujete u svom znanju engleskog.
Čuli ste za izreku practice makes perfect? Upravo je o tome riječ – domaći vas rad potiče da svakodnevno vježbate, u prosjeku 10-15 minuta dnevno, a više vam ni ne treba dok god je redovito. Tako ćete ujedno odmah vidjeti što vam ide, a što ne i znat ćete na vrijeme potražiti pomoć nastavnika, roditelja, rodbine ili prijatelja.
2. Gledajte filmove s engleskim titlovima
Gledanje filmova s engleskim titlovima uključuje istodobno slušanje i čitanje, što će vam pomoći da bolje razumijete i lakše zapamtite izgovor i značenje riječi, a s vremenom će vam se popraviti i izgovor. Ne brinite se, uskoro ćete uvidjeti da se u većini filmova uglavnom ponavljaju iste riječi – naime, iako jezici broje u prosjeku 50.000 riječi, samo ih se nekoliko stotina aktivno koristi. Vaš će se izgovor s vremenom popraviti, a pričat ćete i mnogo tečnije jer ćete se često susretati s najčešće korištenim, dakle najpotrebnijim riječima.
3. Koristite jednojezične online rječnike
Ne znate što znači neka riječ? Pokušajte otkriti značenje koristeći se online jednojezičnim rječnikom. U jednojezičnom su rječniku riječi objašnjene jednostavnim engleskim jezikom. Na internetu je nekoliko dobrih jednojezičnih rječnika, a mi preporučamo rječnik izdavačke kuće Macmillan, dostupan na adresi http://www.macmillandictionary.com/. Utipkajte riječ u tražilicu i dobit ćete značenje na engleskom, primjere rečenica koje sadrže tu riječ, a moći ćete poslušati i kako se riječ izgovara u britanskoj i američkoj varijanti. Ako su vam objašnjenja na engleskom prezahtjevna, iskoristite mogućnost da čujete i ponovite pravilan izgovor.
4. Slušajte glazbu na engleskom jeziku
Ovo je suvišno i reći, zar ne? Ali nemojte stati samo na slušanju i pjevušenju stihova koje razumijete, a mumljanju onih koje ne razumijete. Potražite riječi na internetu, pokušajte shvatiti značenje riječi koju ne razumijete iz konteksta, a ako ne ide, i uz pomoć jednojezičnog rječnika. Koristite dvojezični rječnik samo da biste provjerili svoje pretpostavke. Nemojte se brinuti ako vam ponekad ni rječnik ne pomogne u razumijevanju teksta, ili ako tekst – iako razumijete svaku pojedinu riječ – i dalje nema smisla. Riječi pjesama često nemaju mnogo smisla, a često su i prepune gramatičkih nepravilnosti. No, mogu vam pomoći da obogatite vokabular (rječnik).
5. Čitajte knjige na engleskom jeziku
Knjiga nije nužno roman od 200 ili više stranica. Knjige su i slikovnice, stripovi, zbirke priča, biografije vaših omiljenih bendova i glumaca, scenariji omiljenih filmova. Dobar su izbor za početak čitanja na engleskom jeziku tzv. graded readers. To su skraćena i pojednostavljena izdanja popularnih priča i romana. Na poleđini knjige piše kojem je stupnju znanja knjiga namijenjena.
Evo kratkog vodiča:
· 4. - 6. razred – stupnjevi beginner i elementary,
· 7. - 8. razred – stupanj pre-interemdiate,
· 1. - 2. razred srednje škole – stupnjevi pre-intermediate i intermediate,
· 3. - 4. razred srednje škole – stupnjevi intermediate, upper-intermediate i advanced.
Potražite ih u knjižnicama – školskoj i gradskoj – te u knjižarama koje prodaju stranu literaturu. Na sajmovima knjiga obično ih možete nabaviti po sniženim cijenama, a zatim ih posuđujte među sobom. Možete čak oganizirati malu razrednu ili školsku knjižnicu naslova na engleskom jeziku.